Thursday, February 14, 2019

Suco Maina 2

Suco Maina Segundo hanesan suco ida iha Municipio Lautém (Timór Lorosa'e). Pupolasaun 7.202 (2015).Área 302,17 km². Suco Maina Segundo hanesan Aldeia hamutuk Lima (5). 
Suco Maina Segundo hanesan  Suco neebe iha Municipio Lautem no iha Historia nebe mak barak.
Suco iha Lian Materna mak hanesan Lian Fataluku.

postu administrativu ida iha munisípiu Lautein (Timór Lorosa'e). Populasaun 7.201 (2010). Área 302,17 km².[1] Suco Maina Segundo maka Suco ba Aldeia Lima nian.
Suco Maina Segundo ida iha municipio lautem nian nebe'e ita hotu hatene katak rai ida nebe'e unico iha teritorio timor laran tomak tamba cultura ida deit hanesan lian materna (Fataluku).

Iha Suco Maina Segundo nia laran iha suco Lima mak hanesan Lereado,Lereira,Codu,Quedoloru,Oirata, no sira uja lian materna ida deit mak hanesan Fataluku.

Postu Admin

Lospalos (dala ruma ema hakerek sala Los Palos) ne'e sidade ida iha Timór Lorosa'e. Entre 248 km ba loro sa'e Dili, kapitál nasaun ne'e. Lospalos iha nia populasaun 12.743 no sai nu'udar kapitál ba postu administrativu Lospalos ho ba munisípiu Lautein.
Lospalos nu'udar sidade moris fatin guerileru ba independénsia Timór Lorosa'e, Nino Konis Santana (1957-1998).
Iha mundo internasionál, ema barak mak bolu sala sidade ne'e Los Palos, ne'ebé ema hanoin naran ne'e mai husi lia-españól. Ida tebes nian naran ne'e mai husi Lohoasupala, mak lian ida Fataluku, lian ne'ebé atu hanesan ho lian Papua. Naran ne'ebé loos lia-ingléslia-portugés no Tetun, mak Lospalos.
Lospalos rai ida nebe'e historico teb-tebes ba ita timor oan tomak liu-liu ba municipio lautem sira.
Lospalos ne'e hanesan rai tetuk luan ida ne'ebe uluk bei-ala sira uja hodi halo to'os, tan ne'e mak lospalos ne'e nia signifika lospala, katak fatin to'os nian. iha tempu portugues malai sira temi lospala sai fali lospalos nee mak ohin loron ita uja hela naran ne'e.
Lospalos iha riku soin barak hanesan kami'i, nu'u no ai kameli no seluk-seluk.
Lospalos nudar kapital ba Municipio Lautem nian, antigamente kapital municipio iha Lautem, posto adminisstrativu Lautem nian

Suco Maina 1

Suco Maina Primeiro hanesan suco ida iha Municipio Lautém (Timór Lorosa'e). Pupolasaun 7.202 (2015).Área 302,17 km². Suco Maina Segundo hanesan Aldeia hamutuk Lima (5). 
Suco Maina Primeiro hanesan  Suco neebe iha Municipio Lautem no iha Historia nebe mak barak.
Suco iha Lian Materna mak hanesan Lian Fataluku.

postu administrativu ida iha munisípiu Lautein (Timór Lorosa'e). Populasaun 7.201 (2010). Área 302,17 km².[1] Suco Maina Segundo maka Suco ba Aldeia Lima nian.
Suco Maina Primeiro ida iha municipio lautem nian nebe'e ita hotu hatene katak rai ida nebe'e unico iha teritorio timor laran tomak tamba cultura ida deit hanesan lian materna (Fataluku).

Iha Suco Maina Primeiro nia laran iha suco Lima mak hanesan Lereado,Lereira,Codu,Quedoloru,Oirata, no sira uja lian materna ida deit mak hanesan Fataluku.

Wednesday, February 13, 2019

Historia Ilha de Jaco

A Ilha de Jaco
Jaco é uma Ilhota. Está situada na ponta mais Oriental da ilha e dista cerca de 300 km da capital Díli. em Fataluku diz-se TOTINA por estar separado da ilha principal, a ilha de Timor. Totina vem da palavra"Tóte"=desligar.
Apresenta aproximadamente 10 Km² de área, e sua maior altitude por volta de 100 metros. É separada da ilha principal por um canal estreito, o que permite a travessia apenas por pequenos barcos (canoa/ beiros). A areia parece veludo, a temperatura da água parece caldo, o coral é no mínimo fantástico… o paraíso! Os timorenses acreditam que se trata de um lugar mágico e, por isso, mantêm a minúscula ilha intocada. Faz parte do sub-distrito de Tutuala. Inabitada, é considerada sagrada pelos povos autóctones, tornando-se proibido de por lá pernoitar, apenas a visita diurna. Para além da sua beleza natural, com praias de areia branca, Jaco é habitat de espécies de aves endémicas, entre as quais se incluem Macropygia magna, Pachycephala orpheus. Reconhecendo esse facto e interesse de Jaco para a conservação da biodiversidade, a ilha foi incluída no Parque Nacional Nino Konis Santana, o primeiro Parque Nacional de Timor Leste, criado a 3 de Agosto de 2007 pelo Departamento de Áreas Protegidas e Parques Nacionais do Estado timorense. (Adaptação de Wikipédia).
Na história do passado recente, alguns guerrilheiros querendo ir lá viver foram apanhados na sua trajetória e posteriormente mortos pelos invasores.

Thursday, February 7, 2019

Historia Municipio Lautem


Foto Municipo Lautem Iralalaro Lautem iha area turismo barak no halo ema bele ba paseiu iha neba.
Iha tempu beala sira( antes okupasaun Portugues), Ira-lalaro ne'ebe agora ita konverse no hare nudar lagoa boot liu ita Timor Leste, uluk hanesan knua ida ne'ebe ema hela(kuaze familia sanulu resin). Iha Knua ne'e Fohorai boot ida moris iha Aihun nia kuak laran. Fohorai ne'e bainhira ema boot sira ba hotu toos no natar i hela deit labarik sira, nia nakfila-an ona hanesan ema Katuas fuk mutin ida no mai halimar ho labarik sira. No bainhira sira besik Aihun ne'ebe Fohorai ne'e moris ba, labarik ida sempre lakon no labarik nain 3 mak lakon ona iha Knua ne'e. To'o sira hetan informasaun husi labarik sira kona ba "Katuas Fuk Mutin" ne'ebe sempre mai halimar ho sira iha loron hirak nia laran, sira komesa detekta ona no foti konkluzaun katak fohorai ne'e mak ba kazu ne'e.
Sira komesa halo planu atu oho fohorai ne'e, no iha loron ida ema boot sira subar hotu i haruka labarik sira mesak mak halimar iha liur hodi lasu fohorai boot ne'e sai husi nia fatin. Sira nia lasu susesu duni, no sira komesa atensaun, bainhira fohorai ne'e dook ona husi nia subar fatin, sira komesa sai no oho kedas. Ema sira kontente tebes konsege oho fohorai ne'ebe nauk labarik sira, no halo sira moris iha tauk nia laran. Fohorai ne'e sira halo festa boot no konvida sira nia maluk husi knua vizinu atu partisipa hotu. Sira tebe-tebe, dahur, kanta  no hemu tua hamutuk durante semana ida. Festa sei kontinua teki-teki manu aman ida kokorek ho lian fataluku nune'e"kokorikole lo atu ira apacau" ka ho lian tetun "Kokorek rai atu naben".
Maibe ema barak ne'ebe iha festa la rona so ferik ida iha uma laran mak rona momos manu nia kokorek ne'e. Ferik ne'e tun husi uma no ba festa hodi fo hatene ema hotu iha ne'eba, maibe sira la fiar. La kleur manu kokorek tan dala ida, i ferik ne'e ho nia bei-oan sira komesa ses an husi fatin ne'e. La kleur be komesa sae ona no ema barak foin hakfodak hodi halai namkari.
Iha momentu ne'e ema ne'ebe sei forti konsege halai sai, maibe ferik ho katuas sira husik deit iha ne'eba ho lia menon katak sira nia jerasaun sei adora deit mak Maromak. Tuir ainanoik, katuas ho ferik sira husik iha ne'eba mak nakfila-an ba Lafaek ne'ebe agora nakonu iha lagoa ira-lalaro. To'o agora komunidade sira ne'ebe hela besik lagoa ne'e sei nafatin bolu lafaek ho "Abo"
Ira-lalaro nia matan lolos mak "Loina" ka ema konverse ho naran "Lata Lafai" (Knua boot). To'o agora iha tempu bailoron naruk, ita sei hare ai-rin husi uma adat Lospalos iha fatin ne'e bainhira be'e tun liu to'o nia matan.